I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave TEORIJA JEZIKA 4 15+15 Predavanja F-601 Utorkom 10.15 11.00 Seminari F-601 Četvrtkom 10.15 11.00 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail prof. dr. sc. Marija Turk Asistent ponedjeljkom od 10.30 do 12.00 606 265663 mturk@ffri.hr Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail Ponedjeljkom i Maja Opašić, prof. četvrtkom od 12.45 do 13.45 II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA 610 265678 mopasic@ffri.hr Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav norma govor. Lingvistički znak. Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon). Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija. Dijakronijska fonologija. Gramatika. Gramatička kategorija. Morfološke kategorije. Sintaktičke kategorije. Leksičko značenje riječi. Gramatičko značenje riječi. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatička homonimija (sinkretizam). Gramatička sinonimija (suspenzija). Sintagma. Rečenica. Gramatičko raščlanjivanje rečenice. Aktualno raščlanjivanje rečenice. Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznačnost (polisemija). Primarno i sekundarno značenje riječi. Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Raslojavanje leksika. Frazeologija. Frazemi. Leksikografija. Kratka povijest lingvistike. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: razvijati sposobnost za kritičko mišljenje o jezičnim pojavama općenito i za samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja, razvijati logičko mišljenje i sposobnosti uravnoteživanja jezične dedukcije s jezičnom indukcijom, te objektivno gledanje na jezičnu pragmatiku. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

BODOVIMA Međuispiti 2 50 Zadaci za samostalan rad 0,75 20 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100 1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je moguće ostvariti 50 bodova, odnosno 20 ocjenskih bodova za I.međuispit i 30 ocjenskih bodova za II. međuispit. Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 11 ocjenskih bodova, a na drugome međuispitu najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra na nastavi riješiti pismene zadatke za samostalan rad iz kojih mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. Završni ispit je usmeni ispit. Na svako pitanje mora odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske bodove. Student mota ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova. 4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 80 100 bodova = izvrstan (5) 70 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 69 bodova = dobar (3) 50-59 bodova = dovoljan (2) IV. LITERATURA Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. (odabrana poglavlja) Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardžija), Zagreb 1999. (odabrana poglavlja) Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. i dr. izdanja (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja) Izborna literatura: de Saussure, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000. Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 2 1992. (odabrana poglavlja) Martinet, A., Osnove opće lingvistike, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) Pranjković, I., Lingvistički komentari, Rijeka, 1997. Simeon, R., Enciklopedijski rječnik lingvističkih pojmova, I i II, Zagreb 1969. Škiljan, D., Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb 1978. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.25 ECTS-a. Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja uradaka na nastavi i međuispita. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit. Studenti koji su iz prvog pokušaja položili oba međuispita, uspješno riješili zadatke na nastavi, redovito pohađali nastavu te tijekom semestra ostvarili 61 ili više ocjenskih bodova mogu biti oslobođeni završnoga ispita te ocjenjeni s izvrsnim (5). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Predavanje: Jezik kao sustav; jezik kao 1.10. 2013. struktura; Jezični znak, trihotomija sustav norma govor ; Jezične razine, jezične discipline Napomena 3. 10. 2013. 8. 10. 10. 10. 15. 10. 17. 10. 22. 10. 24. 10. Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana kolegija Neradni dan. Seminar: Slijedi temu prethodnoga predavanja. Predavanje: Fonologija, fonetika, Glas fon fonem Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Fonem: segmentni fonem, suprasegmentni fonem (prozodem), alofon Seminar: Slijedi temu predavanja. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 29.10. 31. 10. 5. 11. 7. 11. Predavanje: Distribucija i neutralizacija fonema Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Grafematika, grafem Seminar: Slijedi temu predavanja. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 12. 11. Predavanje: Morfologija, morfem, alomorf, tipologija morfema Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

14. 11. Seminar: I. MEĐUISPIT 19.11. 21. 11. 26. 11. 28. 11. 3. 12. 5. 12. 10. 12. 12. 12. 17. 12. 19. 12. Predavanje: Integracija, reintegracija, superpozicija i aglutinacija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Gramatička sinonimija (suspenzija), gramatička homonimija (sinkretizam), distribucija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Gramatička kategorija, Rečenica: gramatička i aktualna raščlamba Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Leksikologija. predmet i discipline, leksem Seminar: II. MEĐUISPIT Predavanje: Semantika: semem, primarno i sekundarno značenje riječi, Metafora i metonimija, polisemija, Seminar: Slijedi temu predavanja. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 24. i 26. 12. Neradni dani 7. 1. 2014. 9. 1. 2014. 14. 1. 2014. 16. 1. 2014. 21. 1. 2014. 23. 1. 2014. Predavanje: Semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Raslojavanje leksika (vremensko, prostorno, funkcionalno) Seminar: Slijedi temu predavanja. Predavanje: Frazeologija Seminar: Slijedi temu predavanja. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Napomena: Termini međuispita podložni su promjenama.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o književnosti Studij Preddiplomski studij HJK - dvopredmetni Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 10:15-12:00, F-601 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti Suradnik Saša Stanić, prof. Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru te putem maila Kabinet 709 Telefon E-mail SADRŽAJ KOLEGIJA marina.biti@ri.t-com.hr; sstanic@ffri.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA Naziv i pojam književnosti. Književnost kao umjetnost. Shvaćanje književnosti: funkcija, oblik sadržaja, oblik izraza. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost. Trodimenzonalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. Stih i proza. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. Umjetnička proza. Trivijalna književnost. Moderna i postmoderna književnost. Drama, dramaturgija i kazalište. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o književnosti studenti će biti sposobni: 1. objasniti i pravilno tumačiti temeljne pojmove znanosti o književnosti 2. objasniti i pravilno tumačiti odnos znanosti o književnosti i estetike, lingvistike, semiologije 3. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o književnosti 4. objasniti i interpretirati odnose: književnost i pisac, književnost i jezik, književnost i čitatelj 5. opisati, tumačiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture književnih formi 6. primijeniti stečena teorijska znanja u analizi književnoga djela NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 40 Kontinuirana provjera znanja 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: 80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F IV. LITERATURA Obvezna literatura: Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb 1979. Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (odabrana poglavlja) Izborna literatura: Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 1983. Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb 1999. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. Compagnon, A., Demon teorije, Zagreb 2007. Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb 1987. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Friedrich, H. Struktura modern lirike, Zagreb, 1989. Jolles, A. Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb 1995. Solar, M., Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000. Steiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: sstanic@ffri.hr Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati građu koja će se na nastavi problematizirati. Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema; tijekom pisanja seminarskoga rada nastavnik je za vrijeme konzultacija na raspolaganju studentu. Seminarski se radovi prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Prije izlaganja seminarskog rada student kolegama treba podijeliti sažetke svoga izlaganja zajedno s ključnim riječima i popisom korištene literature. Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40): - pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina književnopovijesne i teorijske elaboracije) 30 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada 10

Da bi studenti dobili ocjenu iz seminarskog rada trebaju skupiti minimalno 50% od maksimalno mogućih bodova; način bodovanja je sljedeći: Ostvareni bodovi: Ocjena: 20-27 dovoljan (2) 28-31 dobar (3) 32-35 vrlo dobar (4) 36-40 izvrstan (5) Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: 1. uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi 2. razrada teme (glavni dio) 3. zaključak: navođenje ključnih teza do kojih se došlo prilikom pisanja rada 4. popis korištene literature Seminarski rad treba sadržavati najmanje 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman, veličina slova 14, prored 1,5); slikovno-grafički prilozi ne ulaze u broj stranica. U seminarskom radu valja pravilno citirati tuđu literaturu (o tome će studenti biti podučeni u tijeku prvih seminara); popis korištene literature ne ulazi u minimalni opseg rada. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i primjena relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na obrađenu temu. Teme svih seminara koji će tijekom semestra biti izloženi ulaze u dio pismenih ispitnih pitanja; time će se provjeriti aktivnost studenata na nastavi u tijeku seminara. Seminarski se radovi predaju prije kraja semestra, u pisanom obliku (tijekom vremena konzultacija) i u elektronskom obliku (sstanic@ffri.hr). Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati seminara. Kolokvij Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na kolokviju se maksimalno može ostvariti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: Bodovi na kolokviju: Ocjenski bodovi: 10 1 11 4 12 7 13 10 14 13 15 16 16 19 17 22 18 25 19 28 20 30 Završni rad Ocjenjuje se na istovjetan način kao kolokvij KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, kolokvija te aktivnosti u nastavi. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A 80 100% ocjenskih bodova B 70-79,9% ocjenskih bodova C 60-69,9% ocjenskih bodova D 50-59,9% ocjenskih bodova E 40-49,9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS sustavom na sljedeći način: Izvrstan (5) A Vrlo dobar (4) B Dobar (3) C

Dovoljan (2) D i E VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata 1. Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti. Književnost i jezik. Književnost i zbilja. 2. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. 3. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija književnosti, povijest književnosti, kritika). 4. Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost. 5. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. 6. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. 7. Stih i proza. 8. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. 9. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. 10. Mikrostrukture stila. 11. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. 12. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. 13. Umjetnička proza. Porijeklo i razvoj umjetničke proze. Struktura proznog književnog djela. Prozne vrste. 14. Trivijalna književnost. Postmodernizam u književnosti 15. Drama, dramaturgija i kazalište. Film i književnost.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika Naziv kolegija Studij Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10,15 14,00, učionica 230 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom 12,00-13,30 Kabinet 717 Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Telefon 051 265 680 E-mail szubcic@globalnet.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA I. Obavijesno (u osnovnim vremenskim, prostornim i jezičnim odrednicama): praslavenski jezik, slavenski jezici, južnoslavenski prajezik i njegovo grananje. Staroslavenski jezik: pojam, termini i sadržaji, njegovo mjesto među slavenskim jezicima i značenje za izučavanje povijesti slavenskih jezika, počeci slavenske pismenosti, slavenska pisma, redakcije i recenzije, hrvatska redakcija. II. Gramatička struktura staroslavenskoga jezika: Vokalni sustav staroslavenskoga jezika: podrijetlo i razvoj vokala (prema praslavenskome vokalnome sustavu izvedenu iz praindoeuropskog); vokalne alternacije (prijevoj, prijeglas, promjene jerova, kontrakcije, epenteze, proteze i metateze). Konsonantski sustav staroslavenskoga jezika: rasterećenje sustava u praslavenskome razdoblju u odnosu na praindoeuropski sustav; pojava novih konsonanata izazvanih trima palatalizacijama i jotovanjima. Iz morfološkog sustava staroslavenskoga jezika: sklonidba imenica; deklinacija zamjenica; pridjevi (prosta i složena deklinacija i komparacija); brojevi i njihova promjena; sprezanje glagola; tvorba priloga. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pravilno interpretirati genezu slavenskih jezika iz praindoeuropskoga jezika i jezične odnose među pojedinim granama, tumačiti okolnosti i način postanka prvoga slavenskoga književnog jezika i slavenskih grafija, objasniti termine koji se rabe za taj jezik, kritički protumačiti termine kanon, redakcija i recenzija; protumačiti važnost staroslavenskoga jezika u studiju slavenskih jezika; Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi staroslavenskoga jezika i hrvatskoga tipa toga jezika određene nastavnim programom; Samostalno i stručno analizirati jezične i stilske značajke tekstova pisanih kanonskim tipom staroslavenskoga jezika; Protumačiti vrijednost staroslavenskoga jezika i književnosti i glagoljaškoga kompleksa za hrvatsku kulturu; Sistematizirati stečena znanja i moći ih primijeniti u jezičnopovijesnim i dijalektološkim kolegijima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1,5 Kontinuirana provjera znanja 1. međuispit 0,3 20 2. međuispit 0,6 25 3. međuispit 0,6 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja međuispiti Studenti su obavezni tijekom semestra položiti tri pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Prvi se međuispit sastoji od kratkih esejskih zadataka, a drugi od zadataka višestrukog izbora, dopisivanja i dr. Studenti će imati mogućnost dvaju ispravaka svakoga od triju kolokvija s time da

će prvi biti održan u terminima koji su navedeni u napomenama, a drugi početkom veljače 2013. I. Na prvom međuispitu ispituju se sadržaji iz povijesnoga razvoja prvoga slavenskoga književnoga jezika i može se maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) 20 bodova Vrlo dobar (4) 15 bodova Dobar (3) 10 bodova Dovoljan (2) 8 bodova Napomena: Kolokvij se polaže početkom studenoga. Literatura za prvi kolokvij: 1. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) 2. Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. 3. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. 4. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994. 5. Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008. II. Na drugom međuispitu ispituju se znanja iz fonologije staroslavenskoga jezika. Studenti moraju ostvariti najmanje 50% bodova. Na kolokviju se može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način:. 35-42 17 62-64 22 43-48 18 65, 66 23 49-51 19 67, 68 24 52-56 20 69, 70 25 57-61 21 Napomena: Kolokvij se polaže koncem prosinca. III. Na trećemu se međuispitu polažu sadržaji iz morfologije imenica. Prag prolaznosti je 50% i može se maksimalno dobiti 60 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 30-34 15 50-52 20 59 24 35-39 16 53, 54 21 60 25 40-43 17 55, 56 22 44-46 18 57, 58 23 47-49 19 Napomena: Kolokvij se polaže u siječnju. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo na jedan ispravak svakoga od triju kolokvija. Završni ispit Prag prolaznosti je 50%. Na završnome se ispitu može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 30 ocjenskih bodova pretvara na sljedeći način:. 35-37 10 56, 57 18 65 25 38-40 11 58, 59 19 66 26 41-45 12 60 20 67 27 46-48 13 61 21 68 28 49-51 15 62 22 69 29 52, 53 16 63 23 70 30 54, 55 17 64 24 Literatura za drugi i treći međuispit te za završni ispit: 1. Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. 2. Hamm, J., Staroslavenska gramatika bilo koje izdanje. 3. Mihaljević, M., Hrvatski crkvenoslavenski jezik, u: Povijest hrvatskoga jezika, Zagreb 2009., str. 283-350. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: 80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F IV. LITERATURA Obvezna literatura: Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.. Izborna literatura: Damjanović, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb 2004. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova, u: Katičić, R. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011., str. 275-320. Hamm, J., Staroslavenska čitanka bilo koje izdanje. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Zagreb 2002. Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. U slučaju kolizije s nastavom na drugome studiju, primjenjuju se odredbe Pravilnika. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju izvanrednih okolnosti ili kolizije u rasporedu, student se dužan javiti predmetnom nastavniku kako bi dogovorili obaveze. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: szubcic@globalnet.hr Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Svi studenti koji upisuju ovaj kolegij obavezni su prijaviti se na e-kolegij. Studenti ponavljači moraju se javiti predmetnom nastavniku u prvom tjednu nastave kako bi dogovorili svoje predmetne obaveze. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta e-kolegij KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija e-pošta e-kolegij OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata 1. Uvod: plan; program; literatura; ispiti. Staroslavenski jezik: definicija, termini, nije potrebna razdoblja, kanon, redakcije. 2. Okolnosti razvoja prvoga slavenskoga književnoga jezika. Slavenska pisma: nazivi, nije potrebna prioritet, autorstvo, tipovi; hrvatska tradicija. 3. Glagoljaštvo i staroslavenski jezik na hrvatskom tlu; Samoglasnički sustav nije potrebna staroslavenskoga jezika: inventar i podrijetlo jedinica; praslavenske mijene uvjetovane akcentuacijom i zakonom otvorenih slogova. 4. Hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika i njezino sudjelovanje u izgradnji hrvatskoga književnoga jezika; Samoglasničke mijene u staroslavenskome jeziku. nije potrebna 5. Suglasnički sustav staroslavenskog jezika: inventar jedinica i njihova geneza. nije potrebna 6. poznavanje Palatalizacije i jotacija; palatalnost u suglasničkom sustavu; epenteze. suglasničkoga inventara 7. Morfologija staroslavenskoga jezika: uvod. 8. Imenice u staroslavenskome jeziku: glavne promjene. 9. Imenice u staroslavenskome jeziku: sporedne promjene. 10. Zamjenice u staroslavenskome jeziku: deklinacija osobnih i neosobnih zamjenica. 11. Pridjevi u staroslavenskome jeziku: sklonidba i komparacija poznavanje glavne imenske promjene poznavanje glavne imenske promjene i sklonidbe anaforičke zamjenice 12. Glagoli u staroslavenskome jeziku: glagolske osnove; prosti oblici; infinitiv i supin; prezent. 13. Glagoli u staroslavenskome jeziku; prosti oblici: aoristi, imperfekt, imperativ. poznavanje glagolskih osnova 14. Glagoli u staroslavenskome jeziku; participi. 15. Glagoli u staroslavenskome jeziku; složeni oblici: perfekt, pluskvamperfekt, futuri, kondicionali. poznavanje participa i prostih gl. oblika

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Norme i normativni priručnici Studij Preddiplomski studij HJK 2 Semestar I. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 +15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 17:15 19:00; 701 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina Suradnik Nikolina Palašić, prof. Vrijeme za konzultacije Kabinet 705, 718 Telefon 265-661; 265-668 E-mail lbadurin@ffri.hr; npalasic@ffri.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi (gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika njihov sadržaj i način služenja njima. Pravopis ili ortografija; pravopis kao norma i pravopis kao knjiga (priručnik). Pravopisna načela i pravopisna pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi. Jezično i nejezično u pravopisu: pisanje velikih i malih početnih slova. Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezični rječnici. Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju standardnojezičnih normi kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 3,5 100 ZAVRŠNI ISPIT nema završnoga ispita - UKUPNO 4 - Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija: 1. kolokvij Uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike 2. kolokvij Pravopisni test 3. kolokvij Pravopisna i teorijska pitanja Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 30 bodova, a 3. kolokvij donosi najviše 40 bodova (30 + 30 + 40 = 100). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova.

Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 3. kolokviju studenti moraju ostvariti 16 ili više bodova. Ostvarenih 16 bodova na testu jednako je 16 ocjenskih bodova, 17 bodova na testu 17 ocjenskih bodova 40 bodova na testu jednako je 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 3. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Norme i normativni priručnici kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na 3. kolokvij položena su prva dva kolokvija. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2014. Popravak 3. kolokvija održat će se u drugom redovitom ispitnom terminu u veljači 2014. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij: 80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F IV. LITERATURA Obvezna literatura: Badurina, L., Hrvatska pravopisna norma u 20. stoljeću, Hrvatski jezik u 20. stoljeću zbornik radova, ur. M. Samardžija i I. Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb 2006, str. 145-158. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. (odabrana poglavlja) Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) Obavezni normativni priručnici pravopisi: Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 4 1996. (ili koje kasnije izdanje) Babić, S., Ham, S., Moguš, M., Hrvatski školski pravopis, Zagreb 2005. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 1 2007. ili 2 2008. gramatike: Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka učilišta), Zagreb 2005. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. rječnici: Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 4 2003. (ili koje ranije izdanje). Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Badurina, L., Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: Metodologija rada na pravopisu, Rijeka 1986. (odabrana poglavlja) Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965.

Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku) OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata 1. Jezik kao sustav jezik kao standard. Pojam (jezične) norme. Hrvatski standardni jezik. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Standardni jezik i njegove norme. Tipovi normativnih priručnika. 2. Oblici realizacije standardnoga jezika funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Funkcionalno jezično raslojavanje. 3. Opisi pojedinih funkcionalnih stilova. Pregled norma standardnog (gramatičke, leksička, pravogovorna, pravopisna); granice kompetencija. 4. Jezične razine i jezični planovi. Normativni priručnici: vrste i način služenja njima: gramatike, rječnici, jezični savjetnici. 5. Pravopis ili ortografija. Načela i pravila. Pravopisne teme/područja. Pravopisna norma i jezične norme. 6. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije i odnosa prema tradiciji. / Aktualna hrvatska pravopisna norma i aktualne pravopisne knjige. 7. Fonologija morfonologija i pravopis. 1. kolokvij uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike) 8. Morfologija/tvorba riječi i pravopis: sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi. 9. Transkripcija i transliteracija. Strane riječi i strana vlastita imena. 10. Jezično i nejezično u pravopisu: veliko i malo početno slovo. 2. kolokvij pravopisni test 11. Sintaksa i pravopis. Pravopisni znakovi. 12. Leksikologija i pravopis. Pravopisni rječnici i način služenja njima. 13. O pravopisu sintetski pravopisna norma i metodologija pravopisnog normiranja 14. Konačna provjera znanja 3. kolokvij pravopisna i teorijska pitanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Hrvatska kultura i civilizacija Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije 4 15+15+0 srijedom od 11:15 do 13:00, F-107 Kabinet Telefon E-mail prof. dr. sc. Irvin Lukežić Srijeda 10-11.00 711 051 265 672 irvin.lukezic@ri.t-com.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne baštine. Opće definicije pojma kultura i civilizacija. Kulturna baština, razvoj umjetnosti na našim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, slavensko-germanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetnički obrt, zanatstvo u Hrvatskoj od početaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, ostale slavenske zemlje, orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnisi u nas i u drugim europskim sredinama. Problem revitalizacije i zaštita spomeničkih vrednota te umjetničke baštine uopće. Sadržaj kolegija podrazumijeva najširi kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi građe, obuhvaćajući razdoblje od prethistorije do početka XX. stoljeća. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje procesa razvoja kulture i civilizacije na tlu Hrvatske. Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i književnosti pruža temeljne informacije o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske čime stječu cjelovitiju i potpuniju sliku o složenoj problematici književnojezične povijesti i društvenom kontekstu u okviru kojega se ona oblikuje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA BODOVIMA Pohađanje nastave 0,5 20 Seminarski rad 1,5 30 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Kolokvij 1,5 30 UKUPNO 4 100 Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave redovito pohađanje (20 bodova) i 0,5 ECTS Aktivnosti u nastavi redovita aktivnost (20 bodova) i 0,5 ECTS Seminarski rad - dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova);

izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-65 bodova 1,5 ECTS 65-85 bodova 2 ECTS 86-95 bodova 3 ECTS 96-100 bodova 4 ECTS IV. LITERATURA Obvezna literatura: Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. Horvat, J., Cultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Zagreb 1982. Izborna literatura: Ekl, V., Gotico kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. Fučić, B., Istarske freske (predgovor monografici), Zagreb 1963. Horvat, J., Politička povijest Hrvatske, Zagreb 1936. Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. Pejaković, M. Gattin,N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. Stipčević, A., Iliri, II. izd., Zagreb 1989. Stipčević, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do20. stoljeća, Zagreb 1997. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976. Šidak, J. Gross. M. Karaman, I. Šepić, D., Povijest hrvatskoga naroda 1860-1914, Zagreb 1968. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo odvijanje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama seminara daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika). KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Program je zamišljen u obliku izbornoga kolegija kao svojevrstan kulturološki repetitorij namijenjen studentima kroatistike I drugih humanističkih studija kojim se upotpunjuju znanja o povijesnim aspektima literarnog fenomena.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata I. tjedan Pojam kulture i civilizacije II. tjedan Prethistorijsko doba III. tjedan Liburni i Iliri IV. tjedan Grčka civilizacija V. tjedan Rimska civilizacija VI. tjedan Etnogeneza Hrvata VII. tjedan Starohrvatsko doba VIII. tjedan Doba romanike IX. tjedan Doba gotike X. tjedan Humanizam i renesansa XI. tjedan Reformacija i protureformacija (barok) XII. tjedan Prosvjetiteljstvo i klasicizam XIII. tjedan Dubrovnik i Venecija XIV. tjedan Kultura devetnaestoga stoljeća Kolokvij XV. tjedan Kultura dvadesetoga stoljeća Napomena

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave POVIJEST LINGVISTIKE 4 15+0 F-601 Utorkom od 14.15 do 15.00 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail prof. dr. sc. Marija Turk ponedjeljkom od 10.30 do 12.00 606 265663 mturk@ffri.hr Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Metode proučavanja jezika: deskriptivna, komparativna, komparativno-historijska, strukturalna, statistička, geografska. Rekonstrukcija prajezika. Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, mladogramatičari, lingvistička geografija, kazanjska škola, marizam, strukturalna lingvistika (Ženevska, Kopenhaška, Praška), logički simbolizam u lingvistici, matematička lingvistika. Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika. Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: Poznavati metode proučavanja jezika Objasniti i prepoznati različite jezikoslovne teorije, pravce i škole NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s x ) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA BODOVIMA Međuispit 1 30 Seminarski rad 1,75 40 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100 1. Međuispit. Studenti su dužni tijekom semestra položiti jedan međuispit na kojemu je potrebno ostvariti najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Seminarski rad. Studenti su dužni izraditi seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se predaje u pisanom obliku, a komentira s nastavnikom na završnome ispitu. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova, predan seminarski rad i položen međuispit. Na završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova. 4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu.

Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 80 100 bodova = izvrstan (5) 70 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 69 bodova = dobar (3) 50-59 bodova = dovoljan (2) IV. LITERATURA Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001. Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) Izborna literatura: Pranjković, I. Jezikoslovna sporenja, Zagreb 1997. Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. Pranjković, I., August Musić, Zagreb 1998. Samardžija M., Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 1997. Samardžija, M., Filološki portreti, Zaprešić 1993. Samardžija, M., Ljudevit Jonke, Zagreb 1990. Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka, 2006. Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja za što dobivaju 0.25 ECTS-a. Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati jedan ispravak međuispita. Studenti koji imaju najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 8. 10. Neradni dan 15. 10. Upoznavanje s izvedbenim planom kolegija 22. 10. Metode proučavanja jezika 29. 10. Metode proučavanja jezika Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 5.11. Dogovor o temama seminarskih radova Rekonstrukcija prajezika. 12. 11. Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, 19. 11. Povijest svjetske lingvistike mladogramatičari, 26.11. 3.12.. 10. 12. Povijest svjetske lingvistike lingvistička geografija, kazanjska škola, marizam Strukturalna lingvistika Strukturalna lingvistika 17. 12. MEĐUISPIT Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 24. 12. Neradni dan 7. 1. 14. 1. 21. 1. Logički simbolizam u lingvistici, matematička lingvistika. Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika. Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija Napomena: Termin međuispita podložan je promjenama.