zbornik radova CONFERENCE WORKING PAPER

5. kongres pilanara jugoistočne europe 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE Kakva je budućnost pilana? 29. 10. 2014. - Slavonski Brod / Croatia zbornik radova CONFERENCE WORKING PAPER w w w. k o n g r e s - p i l a n a r a. c o m w w w. s e e - s a w m i l l. c o m

5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE

5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA SADRŽAJ 7 Uvodnik organizatora 9 Uvodnik projektnog tima 10 Očekivanja sudionika 14 Prof. dr. sc. - Franc Pohleven - Centri prerade drva 20 Dalibor Hatić - Razvojni izazovi na šumi baziranih sektora u 21. stoljeću 28 Dr.sc. Andreja Pirc Barčić - Istraživanja i analize sektorskih pokazatelja u proteklom razdoblju 34 Doc. dr. Dominika Gornik Bučar - Slovenska žagarska industrija aktivna v iskanju rešitev za dvig konkurenčnosti 42 Marijan Kavran, mag.oec., MBA - Analiza prerade drva i pilanskih kapaciteta na području Gorskog kotara 62 Darko Biščan Hrvatske šume 70 Domagoj Troha - EU fondovi u šumarstvu 82 Mr. sc. Vedran Uran - Financijski učinci male kogeneracije na biomasu el.snage 300 kwe 86 Goran Basarac - Identificirana područja ulaganja unutar S3 strategija 92 Raoul Cvečić Bole, dipl. ing., MBA - Drvni pelet - Prednosti korištenja OIE u javnim objektima 98 Prof. dr. sc. Goran Mihulja - Poboljšanje obrazovnog sustava u drvnoj industriji 112 Prochrom comp d.o.o. - Važnost oštrenja i pripreme alata u pilanama 124 Fill - Lamella production proces 134 Muehbock - Muehbock drying technology 142 Kohlbach - Inteligentna i trajna rješenja za iskorištavanje energije iz biomase 144 Pregimex - Wood - Mizer u Hrvatskoj IMPRESSUM Izdavač / Publisher: Centar za razvoj i marketing d.o.o. Za izdavača / For Publisher: Ana Dijan Uredili / Editors: Marijan Kavran Nela Kotur Adresa / Address: Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: +385 (0)1 6329 111 Fax.: +385 (0) 1 6329 113 E-mail: mail@drvo-namjestaj.hr www.kongres-pilanara.com Grafičko oblikovanje / Graphic Editor: Robert Studeni Tisak/Print: Vjesnik Naklada/Copies: 300 Listopad/October 2014

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE UVODNIK organizatora Darko Prodan Predsjednik HRVATSKI DRVNI KLASTER. Poštovani sudionici Kongresa, izuzetna mi je čast pozdraviti Vas ispred središnjeg sektorskog udruženja koje okuplja drvnu industriju u Hrvatskoj. Ovo peto izdanje Kongresa predstavlja mali jubilej i drago mi je što je sektor uspio zadržati svoje tržišne pozicije i u jednom djelu izborili smo se za bolju poziciju unutar industrijske strategije. Primarna prerada drva je važan dio drvne industrije i u današnje vrijeme uočavaju se znatne investicije u ovaj podsektor, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama jugoistočne Europe. To je jedan od najvitalnijih dijelova na šumi baziranog sektora o čemu svjedoči i česti slučajevi stranih investicija. To je razumljivo, jer osim kvalitetne sirovine, regionalne pilane raspolažu sa znanjem, dugogodišnjom tradicijom, bogatim iskustvom i dobrom tržišnom pozicijom. Sve to može biti još bolje valorizirano i naglašeno samo u slučaju ako se osigura pristup najmodernijim tehnologijama bez kojih će biti teško zadržati tržišne pozicije, posebice na složenim tržištima. Treba istaknuti da prilike na svjetskom tržištu idu u prilog onim dobavljačima koji nude drvni materijal na duži rok i uz postizanje dobre kvalitete. Prilike nisu idealne, međutim potražnja za nekim proizvodima ohrabruje pa se može zaključiti da pilanama u jugoistočnoj Europi predstoji izvjesna budućnost, iako ne treba smetnuti s uma stalne tržišne prijetnje koje proizlaze iz mikro i makro okruženja. Svim sudionicima Kongresa želim uspješan rad. S poštovanjem, Darko Prodan Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera

8 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA UVODNIK organizatora Marijan Kavran Direktor HRVATSKI DRVNI KLASTER. PODRŽAVAMO NOVU EU OKOLIŠNU I ENERGETSKU POLITIKU! Drvna industrija i šumarstvo su predvodnici zelene i CO2 neutralne ekonomije Regija JIE zaista obiluje šumom, pa su sve odluke EU koje se tiču ili dodiruju drvo i njegovu preradu u našem stalnom fokusu. Prošli tjedan postignuti dogovor europskih čelnika oko klimatske i energetske politike i usvajanje paketa mjera za borbu protiv klimatskih promjena i za povećanje energetske sigurnosti predstavlja «vodu na mlin» okolišno prijateljskim industrijama poput na šumi baziranog sektora, koji troši tek 1% industrijske energije za svoju proizvodnju. Ta činjenica potvrđuje da postoji veliki potencijal rasta, koji se može i treba dugoročno iskoristiti, čime bi drvna industrija pa tako i pilane, iz «ružnog pačeta» postali zanosni labudovi nove ekonomije. Nije to samo matafora, nego i uistinu prava razvojna prilika, jer nam europski razvojni vjetrovi pušu direktno u «naša drvna jedra». Novi ambiciozni okolišni planovi Europske unije zapravo favoriziraju i naglašavaju sve prednosti drvne industrije i šumarstva koji već desetljećima doprinose smanjenju stakleničkih plinova, povećavaju udjel obnovljivih izvora energije, budući da biomasa i drvna goriva druge generacije poput peleta postaju sve važnije gorivo na razini EU, a sve veća primjena pametnih drvnih proizvoda poput modernih prozora povećavaju energetsku učinkovitost zgrada. Zbog svega navedenog može se zaključiti da drvo i šuma mogu dati veliki doprinos ispunjavanju najnovijih europskih ciljeva. Iako se radi o vrlo osjetljivim temama, EU je konačno obznanila da računa na domaće sirovine, koje će pomoći izgradnju konkuretnog i sigurnog energetskog sustava. Korištenje drva će osim povoljnih okolišnih učinaka osigurati energiju po dostupnim cijenama za sve potrošače, povećat će se sigurnost opskrbe energijom, smanjit će se ovisnost o uvozu energenata i otvorit mogućnosti za stvaranje novih «zelenih radnih mjesta», što sve korespondira sa mnogobrojnim projektima proizvodnje peleta ili proizvodnje električne energije iz drva kroz kogeneracijska postrojenja. Hrvatska nije iskazala protivljenje novo usvojenoj politici smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40 posto i povećanje dijela obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto (za razliku od drugih zemalja istočne Europe), jer provođenje politike neće imati pogubni utjecaj na njenu industriju. Štoviše, nova politika je prilika da se prerada drva utka u temelje ekonomske politike svih zemalja, što do sada nije bio slučaj. Kako bi se stanje što prije promjenilo, hrvatski drvoprerađivački sektor pokreće inicijativu za izradu akcijskog plana te drugih strateških dokumenata koji će uključiti drvo i drvne proizvode u poslovanje države, odnosno u zelenu javnu nabavu i nove programe energetske učinkovitosti. Drvoprerađivači namjeravaju domaću i europsku javnost sistematski upoznavati sa svojim pozitivim pokazateljima, razvojnim potencijalima te u konačnici postati vidljiviji, prisutniji i gospodarski relevantniji sektor. Pilana je prva stepenica drvoprerađivačkog sektora i ako će se u njoj ostvarivati ciljevi europske okolišne politike i usput postići profitabilnost, onda će se to bez sumnje prenijeti u pripadajuće industrije i komplementarne djelatnosti koje generiraju puno veće prihode i važne društvene i socijalne benefite. Možemo reći da je Unija donijela politiku koja nam odgovara, a često smo bili svjedoci različitih propisa koji nam nisu išli na ruku.

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE 9 UVODNIK projektnog tima PROJEKTNI TIM Sonja Ištvanić, Rosana Šimunović, Nela Kotur OVOGODIŠNJI KONGRES PILANARA OBILJEŽAVA MINI JUBILEJ! Nakon mjeseci priprema nalazimo se ponovno u Slavonskom Brodu, uz solidan broj sudionika iz različitih zemalja regije i EU. Ove godine imamo vrlo široku bazu tehnoloških sponzora, što će pilanama i drugim sudionicima biti važan priključak na glavne svjetske tehnološke trendove. Činjenica da je u Hrvatskoj 48 posto teritorija pod šumom i da posjedujemo čak 400 milijuna m3 drvnih zaliha svrstavaju ovu granu u prioritetna gospodarska područja, koja mogu i moraju biti bazirana na domaćoj sirovini, pa se prisustvo Hrvatskih šuma koje gospodare s 78 posto ukupnih šuma nameće kao logičan poslovni potez organizatora. Tu su i državne šumarske tvrtke iz Srbije, Slovenije, BiH i Crne Gore, a predviđene teme pokušavaju dati ključne razvojne odgovore koji nezaobilazno uključuju sirovinska pitanja. O tome bi se također na Kongresu trebao potisati međudržavni sporazum između nadležnih tijela zemalja JIE. EU fondovi i financiranja drvne industrije i pilanarstva nisu najbolje do sada obrađeni, pa se stalno otvaraju nove razvojne mogućnosti i stječu nova znanja o EU fondovima. Drvna industrija može na domaćoj sirovini graditi «pametne proizvode» koji će se dodatno unaprijediti suradnjom sa istraživačkim institucijama i europskim partnerima u programu Horizon 2020, koji je do sada ocjenjen kao EU program s premalo sektorskih sudionika iz zemalja JIE. S druge strane, drvna industrija svojim djelovanjem ostvaruje CO2 neutralan utjecaj na okoliš i snažno doprinosti smanjenju štetnih emisija u atmosferu. Ovaj sektor ne spada u kategoriju opasnih zagađivača, odnosno energetski intenzivnih industrija kojima je EU predvidjela obavezu uključivanja u ETS sustav trgovanja CO2 kvotama, pa će o tome i okolišnoj politici EU biti dosta govora na Kongresu. Na kraju, treba još naglasiti druge važne teme Kongresa, te novitete koji se odnose na studijsku posjetu inozemnih sudionika u šume Slavonije. Drvni proizvodi imaju veliku sposobnost recikliranja i ponovne oporabe što je danas jedan od glavnih standarda u globalnom graditeljstvu, koje se bazira na prirodnim materijalima. Zbog toga je selekcija materijala u pilanama važan proces koji uključuje proces sušenja, obradu i transport do krajnjih korisnika, što su također važne teme i predmet prezentacija mnogih sudionika, većinom iz sveučilišnog miljea. Na razini EU glavni izvor OIE je drvna biomasa koja će do 2020. biti odgovorna za preko 40 posto proizvedene zelene energije. Pelet iz drva je jedan od najraširenijih globalnih drvnih goriva te omogućava znatne energetske uštede (povoljniji 30 posto od plina i 50 posto od nafte). Šira uporaba peleta u javnoj nabavi može umnogome utjecati na postizanje enegetskih ciljeva RH, o čemu će također biti dosta govora na 5. Kongresu pilanara jugoistočne Europe. To su samo neki tematski naglasci, pa se iskreno nadamo da će sudionici Kongresa svojim interaktivnim djelovanjem otvoriti nova područja i mnogobrojna pitanja, odnosno vjerujemo da će više od 200 sudionika pronaći zadovoljavajuće odgovore. PROJEKTNI TIM KONGRESA Sonja Ištvanić Rosana Šimunović Nela Kotur

10 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA OČEKIVANJA SUDIONIKA Zoran Pavlović Komercijalni direktor Hrvatske šume d.o.o. Dobro surađujemo s drvnom industrijom! Sve nesuglasice koje smo imali uklonjene su i stvar su prošlosti zahvaljujući stalnome zajedničkom radu na utvrđivanju problematičnih točaka i njihovu rješavanju. Hrvatske šume uspješno su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje na domaćem tržištu. Izvoz trupaca u prvih devet ovogodišnjih mjeseci bio je samo jedan posto, i to one robe za koju kod nas nije bilo interesa. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da tako zaštitimo domaću drvnu industriju iako smo to možda učinili nauštrb većih prihoda, koje smo mogli ostvariti na međunarodnim nadmetanjima. Ivan Špoljarić Predsjednik Uprave Tvin d.o.o. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvoz hrvatske drvne industrije u Njemačku porastao je za 35,8 posto Naša tvrtka je okrenuta prema izvozu, jer ako bi proizvodili sobe samo za domaće tržište, za tri bi mjeseca bile zadovoljene njegove potrebe. Prirodno je da težimo stranim tržištima iako se ondje borimo s najžeščom konkurencijom. Ondje bez «pametnih» i usavršenih proizvoda nemamo izgleda, pa kao i druge hrvatske tvrtke sami moramo ulagati u razvoj u primarne prerade do distribucije i nadgradnje. Tvin upravo ulaže trideset milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju koja je obvezatan standard za proizvodnju modernih proizvoda na drvnoj bazi.

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE 11 Dragojlo Blagojević Glavni urednik Drvo i tehnika, Beograd Međusobna suradnja u regiji JIE nema altarenative Aktualna ekonomska situacija i izostanak dijaloga predstavnika vlasti i udruženja na svim nivoima u procesu donošenja odluka koje se tiču poslovanja drvoprerađivača, a time i materijalnog položaja i radnika u toj branši, utjecali su na drastično pogoršanje stanja u većini pilana u Srbiji. Tu je situacija vrlo slična u svim zemljama regije, a posljedice ekonomske krize po drvoprerađivačku branšu su znatno veće nego što su realno morale biti. Morali bi zajednički stvoriti više drvoprerađivačkih projekata koji se mogu natjecati na EU nivou. Prof.dr.sc. Darko Motik Tajnik Hrvatski drvni klaster Razina inovacija i istraživanja još uvijek nije na željenoj razini Tvrtke premalo ulažu u razvoj, ali moglo bi ih se vrlo lako natjerati i motivirati na puno aktivniji pristup. Primjerice, vrlo brzo će biti dostupan novac iz europskih fondova, točnije iz programa Pametna specijalizacija čija je strategija upravo u izradi. Suradnja znanosti i gospodarstva je jedan od uvjeta za povlačenje tog novca, a ukupno bi u Hrvatskoj trebalo biti na raspolaganju oko šesto milijuna eura. Mi smo u proizvodnji prozora, vrata i parketa među najjaćim zemljama, no konkurentnost nam pada kad je riječ o proizvođačima namještaja a sva konkurentnost finale proizlazi iz efikasnosti pilana. Pilana je ključan proces transformacije sirovine koji mora biti precizno, brzo i učinkovito obavljen.

adovi, Pro 12 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Radovi, Proceedings

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE 13 ceedings

14 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Prof. dr. Franc Pohleven

CONFERENCE WORKING PAPER 5 th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE 15

16 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA

20 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Dalibor Hatić

28 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Dr.sc. Andreja Pirc Barčić

34 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Doc.dr. Dominika Gornik Bučar

42 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Marijan Kavran mag.oec, MBA

62 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Darko Biščan

70 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Domagoj Troha

82 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Mr.sc. Vedran Uran

86 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Goran Basarac

92 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Raoul Cvečić Bole dipl.ing; MBA

98 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Prof.dr.sc. Goran Mihulja

112 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Prochrom Comp

124 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Fill

134 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA Muehlbock